Za projekt koji će optičku mrežu dovesti do 40.000 kućanstava ozbiljno se računa na novac iz EU, a kao jedna od opcija spominju se i ruski investitori
Najveći konkurent Fiberlandu, projektu izgradnje optičke FTTH mreže Hrvatskog telekoma (HT), istarski je projekt Pitagora. Istarska županija planira sama u idućih nekoliko godina izgraditi optičku mrežu do 40.000 kućanstava i pretvoriti je u komunalnu infrastrukturu koju će moći unajmljivati svi telekomunikacijski operateri. Ukupna vrijednost projekta Pitagora neslužbeno se procjenjuje na 40 milijuna eura.
Gianclaudio Pellizzer, direktor konzultantske tvrtke San Polo, koja zajedno s Istarskom županijom i partnerima iz Italije, BiH, Crne Gore i Albanije, radi na izradi projektne dokumentacije, kaže da su već iz fonda Adriatic IPA povukli dva milijuna eura za pripremu projekta. "U idućih pet godina cilj nam je postaviti 250 kilometara optičke infrastrukture u šest većih istarskih gradova, od kojih očekujemo da će u svakom biti oko 40 kilometara mreže. Konkretno, do kraja godine planiramo predati idejni projekt kako bismo do srpnja iduće godine imali lokacijske dozvole, troškovnike i dokumentaciju nužnu da iz kohezijskih fondova EU povučemo sredstva za gradnju", kaže Pellizzer.O ukupnoj vrijednosti projekta zasad nije želio govoriti. Pellizzer, koji je prethodno bio direktor Sektora za izgradnju HT-a i voditelj projekta postavljanja optičkog kabela CROATIA1 između Hrvatske i Italije, kaže da je mnogo važnije što za njega postoje raspoloživa sredstva i zainteresirani investitori. "Osim što će kohezijski fondovi EU pokriti 75 posto troškova projekta, interes za ulaganje pokazuju druge komunalne tvrtke poput Istarskog vodovoda, a iskaz neformalnog interesa za ulaganje došao je i iz Rusije, koja bilježi najbrži rast broja optičkih priključaka u Europi", navodi Pellizzer. Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, kaže da ulagači u optiku mogu očekivati da će barem od 30 do 50 posto ulaganja vratiti kroz sredstava iz EU fondova. Dodaje da to vrijedi i za privatne ulagače poput HT-a i Amisa, ali i za državu i lokalne samouprave. "Od srpnja 2013.Hrvatska ima pravo na novac iz kohezijskih i strukturnih fondova EU iz kojih će privatni ulagači moći povući do 50 posto sredstava za ulaganja u optiku, a država čak do 85 posto pod uvjetom da dobit od tih projekata tijekom idućih 10 godina reinvestira u istu svrhu", kaže Lubura.Prethodno treba imati gotove projekte s troškovnicima i dozvolama.
U sektoru se stoga očekuje da će veliki val izgradnje optike započeti 2014., kad EU odobri prva sredstva.Regulator telekomunikacijskog tržišta HAKOM u prosincu je najavio da planira rezervirati 50 milijuna kuna za poticanje razvoja projekata brzog interneta. U praksi će HAKOM pomagati gradovima i općinama da pokriju troškove priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU za gradnju optičkih mreža. Prema podacima slovenskoga regulatora APEK-a, tamošnje su lokalne zajednice povukle gotovo 80 milijuna eura za projekte gradnje optike. Predstavnici APEK-a tvrde da su zbog krize u posljednje dvije godine praktički sve investicije u optičke mreže u Sloveniji bile financirane isključivo na taj način. U Hrvatskoj su dosad u optiku ulagali privatni ulagači HT, Metronet i Amis te lokalne samouprave poput grada Zagreba u naselju Sopnici i grada Splita, koji je sa CARNetom izgradio gradsku optičku mrežu. Slične projekte planiraju Krk, Opatija i Rijeka. No, Lubura tvrdi da takve planove lokalnih zajednica treba ograničiti na nerazvijena i slabije razvijena područja. "Postoji opasnost da će najrazvijeniji gradovi i općine, kod kojih ionako postoji interes privatnih ulagača za gradnju njihove optičke mreže, iskoristiti priliku i za to povući sredstva iz EU fondova, a to nije dobro jer se tako ta ograničena sredstva neće koristiti za ulaganja u optiku na otocima, u ruralnim i slabije razvijenim područjima, gdje će to ionako morati raditi država jer nitko drugi neće htjeti", zaključuje Lubura.
Napokon smo Roko i ja danas odradili primopredaju BackUP-a Mikrotik Routera.
Obuka je trajala manje od 20 minuta gdje je Roko napravio inicijalni backup na većini routera (Pigik 1 nije radio u trenutku kad smo radili backupove).
Nakon što smo danas kod Dam-Dama sređivali mikrotik vidjeli smo da AP 5net Kolonija uopće ne radi. Kod Dome na pristupnoj točki je sve izgledalo uredu, ali izgleda je kartica dobila po kapi u zadnjoj grmljavini jutros ili dan prije. Dečki (Domo i Dam-Dam) su zamijenili karticu, a ja sam odradio softverski dio tako da ta točka opet radi.
Greškom sam na ovom site-u umjesto na jednom drugom napravio upgrade foruma i na taj način zeznuo naš forum. Tako smo bili dva dana bez foruma. Danas sam napravio restore na tjedan dana stari backup.
Pošto se u zadnje vrijeme prečesto registriraju nekakvi bezvezni useri ( ne znam na koju foru kad imamo Captcha zaštitu) morao sam postaviti još jedan sigurnosni modul na naš site 5net.hr. Stavio sam Xortify koji nudi Cloud zaštitu (jedinstvenu ban listu za sve site-ove koji koriste ovu zaštitu).
Isti modul sam već stavio na BikeAbound-hr.com koji smo otvorili mi biciklisti i pokazao se kao solidna zaštita.
Postavljena oprema na Pgik 2. Novi RouterBoard sa RouterOS V5.14 je stavljen umjesto starog kramp kompa kojeg je postavio Kire kad se zadnja ploča zblesirala. Uglavnom, RB + 3 nove wifi kartice je stavljeno u rad i za sad sve štima.
Jučer ujutro (3.2.2012.) riknuo je Pigik II. Kad je riknuo Pigik I. nemam pojima.
Danas se Kire odlučio da ide to riješiti. Na Pigik I. nije bilo problema, stavio je samo novo napajanje i to radi.
Na Pigik II. je ipak bila veća pizdarija. Riknula je ploča, stavili smo drugu i sad kao sve radi ali ne možemo ništa povezati. Pošto se nitko ipak nije odlučio da mi pomogne da se bar jednom mjesečno radi backup postavki došlo je do toga da nisam imao najnoviji backup i nisam mogao sve učitati kako je bilo prije rusvaja i sad fino imamo točku koja nije s ničim spojena. Tako će i ostati neko vrijeme.
Ja na teren ne mogu radi noge, drugi nitko to ne zna sam složiti
Svaka čast Kiri na trudu, ali teško je nešto odraditi na daljinu, a on sam ipak ne zna.
Pokrenuta je zanimljiva inicijativa da se na WIKI stranici pokuša voditi evidencija trenutno dostupnih antena na HR tržištu. Dakle ovdje je popis svih antena koje su PROVJERENE od nekog iz bilo koje wifi udruge.
Nadam se da će ovo dobro doći svim novim i potencijalnim članovima naše udruge, ali i starim članovima koji žele kupiti što bolju antenu za što manje para.
Zapisnik sa 2. sjednice upravnog odbora udruge 5net
u 2010. godini
Sjednica upravnog odbora održana je 21.11.2011. godine sa početkom u 17:00 h.
Dnevni red:
Određivanje datuma, vremena i prostora za održavanje 7. redovne godišnje skupštine udruge 5net.
Prijedlog promjene člana Up. Odbora
Razno
Nazočni na sjednici upravnog odbora udruge 5net:
1.predsjenik upravnog odbora Damir Vadlja
2.dopredsjenik upravnog odbora Ivan Kosak
3.tajnik Mario Sambol
4.član upravnog odbora Marijan Kireta
Dnevni red donesen jednoglasno.
TOČKA 1. saziva se 7. redovna godišnja skupština 10.12. 2011. s početkom u 18:00 h, u Hr. Domu.
Redovan dnevni red za skupštinu.
Točka donesena jednoglasno.
TOČKA 2. prijedlozi novih čl. Up.odbora.
Umjestočlana up. Odbora Marijana Kirete predlaže se novi član Pinotić Dražen.
Prijedlog je prihvaćen jednoglasno, uz suglasnost člana Marijana Kirete.
Tema 3.Razno:
a)blagajnica : zbog neodgovornog odnosa prema imovini udruge predlaže se oduzimanje ovlasti naplate i isplate članarina udruge, te se predlaže revizija vođenja financijskog poslovanja udruge 5net.
Prijedlog prihvaćen jednoglasno
b)Predlaže se pokretanje potrebnih radnji za organizaciju tradicionalnog Lan- party-a 3Krelja 05/06.01.2012. , a u prostorima 1. OŠ.s početkom u 16:00 h.
Ako želite slušati radio preko interneta kliknite ovdje:
5net Žznićki Radio preko interneta Kad se otvori stranica od ShoutCast-a onda kliknite na TuneIn ikonu kraj imena naše radio stanice (5net Zznicki Radio)