Danas smo Omron i ja (Sadistiko) prebacili napajanje el. energijom sa Aurorine bake na Žilte-a. Tako da od sad Žile snabdjeva Planu sa strujom. Cijeli proces je trajao malo više od sat vremena. Počeli smo oko 9:40, a završili oko 11:10.
Kako na Plani još od 8. mjeseca ne radi switch na Plani pa naš Žile nije mogao na mrežu. Tako smo mi tek u prošli petak dogovorili da se nađemo i da vidimo što je problem. Jednostavno switch nije radio i nadali smo se da je u pitanju samo napajanje.
Do subote je Žile našao neko staro napajanje koje je imao od nekog drugog uređaja pa smo isprobali i switch je proradio. Sve je to bilo super do subote popodne kad je opet sve ugaslo, samo ovaj puta sve živo, i switch i oba routera. Pomislio sam na najgore, da je sve pregorilo radi neispravnog starog napajanja, ali smo danas (u ponedjeljak) konačno otkrili što se desilo. Nakon zvanja Aurore saznali smo da je njena baka, koja je sad gore u stanu, saznali smo da je bakica sve iskopčala i spremila da ne vise žice bezveze Eldera smo bezveze digli da donese ključ od našeg "Fiće", ali srećom nismo ga ni morali otvarati.
Žile i ja smo je posjetili i sve ponovo uključili, izbacili stari UPS koji ionako više nije ispravan, tako da sad sve opet šljaka.
Na kraju smo to sve zalili da ne bi opet bilo problema, po starom 5netovskom pravilu
U ovo vrijeme iduće godine tisuće ljudi će koristiti novu Wi-Fi vezu koja ima znatno veći doseg, a koju obično nazivaju 'super Wi-Fi'.
Super Wi-Fi zapravo i nije Wi-Fi, oblik bežične mreže koja koristi nelicencirani dio elektromagnetskog spektra. Naprotiv, riječ je o novoj vrsti bežične mreže koja iskorištava nelicencirani ili nedovoljno korišteni dio spektra poznat pod nazivom "white space" (bijeli prostor). To su zagovarale i kompanije poput Googlea i Microsofta.
Nakon dugotrajne i teške borbe s 'broadcasterima', koji su se protivili novoj tehnologiji, konačno je u rujnu regulatorno američko tijelo Federal Communications Commision (FCC) odobrilo korištenje ovog dijela spektra.
Od danas imamo novu verziju OpenFire servera za jabber komunikaciju na lokalnoj mreži. Šteta što ljudi ne razumiju da na ovaj način mogu uštediti jer ne treba trošiti promet na internetu, a da ne govorimo o daleko većim brzinama nego preko inteneta.
Uz ovo je odrađeno i ponovno lokalno spajanje sa serverom od sisčana.
Jučer (11.7.2012.) su Brx i Elder išli oko 21:30 na Planu kako bi konačno bile postavljene nove kape na Slot antene za AP točke. Kape je još prije pripremio Mirek. Ovaj tjedan bi trebao biti riješen i Silos.
Za projekt koji će optičku mrežu dovesti do 40.000 kućanstava ozbiljno se računa na novac iz EU, a kao jedna od opcija spominju se i ruski investitori
Najveći konkurent Fiberlandu, projektu izgradnje optičke FTTH mreže Hrvatskog telekoma (HT), istarski je projekt Pitagora. Istarska županija planira sama u idućih nekoliko godina izgraditi optičku mrežu do 40.000 kućanstava i pretvoriti je u komunalnu infrastrukturu koju će moći unajmljivati svi telekomunikacijski operateri. Ukupna vrijednost projekta Pitagora neslužbeno se procjenjuje na 40 milijuna eura.
Gianclaudio Pellizzer, direktor konzultantske tvrtke San Polo, koja zajedno s Istarskom županijom i partnerima iz Italije, BiH, Crne Gore i Albanije, radi na izradi projektne dokumentacije, kaže da su već iz fonda Adriatic IPA povukli dva milijuna eura za pripremu projekta. "U idućih pet godina cilj nam je postaviti 250 kilometara optičke infrastrukture u šest većih istarskih gradova, od kojih očekujemo da će u svakom biti oko 40 kilometara mreže. Konkretno, do kraja godine planiramo predati idejni projekt kako bismo do srpnja iduće godine imali lokacijske dozvole, troškovnike i dokumentaciju nužnu da iz kohezijskih fondova EU povučemo sredstva za gradnju", kaže Pellizzer.O ukupnoj vrijednosti projekta zasad nije želio govoriti. Pellizzer, koji je prethodno bio direktor Sektora za izgradnju HT-a i voditelj projekta postavljanja optičkog kabela CROATIA1 između Hrvatske i Italije, kaže da je mnogo važnije što za njega postoje raspoloživa sredstva i zainteresirani investitori. "Osim što će kohezijski fondovi EU pokriti 75 posto troškova projekta, interes za ulaganje pokazuju druge komunalne tvrtke poput Istarskog vodovoda, a iskaz neformalnog interesa za ulaganje došao je i iz Rusije, koja bilježi najbrži rast broja optičkih priključaka u Europi", navodi Pellizzer. Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, kaže da ulagači u optiku mogu očekivati da će barem od 30 do 50 posto ulaganja vratiti kroz sredstava iz EU fondova. Dodaje da to vrijedi i za privatne ulagače poput HT-a i Amisa, ali i za državu i lokalne samouprave. "Od srpnja 2013.Hrvatska ima pravo na novac iz kohezijskih i strukturnih fondova EU iz kojih će privatni ulagači moći povući do 50 posto sredstava za ulaganja u optiku, a država čak do 85 posto pod uvjetom da dobit od tih projekata tijekom idućih 10 godina reinvestira u istu svrhu", kaže Lubura.Prethodno treba imati gotove projekte s troškovnicima i dozvolama.
U sektoru se stoga očekuje da će veliki val izgradnje optike započeti 2014., kad EU odobri prva sredstva.Regulator telekomunikacijskog tržišta HAKOM u prosincu je najavio da planira rezervirati 50 milijuna kuna za poticanje razvoja projekata brzog interneta. U praksi će HAKOM pomagati gradovima i općinama da pokriju troškove priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU za gradnju optičkih mreža. Prema podacima slovenskoga regulatora APEK-a, tamošnje su lokalne zajednice povukle gotovo 80 milijuna eura za projekte gradnje optike. Predstavnici APEK-a tvrde da su zbog krize u posljednje dvije godine praktički sve investicije u optičke mreže u Sloveniji bile financirane isključivo na taj način. U Hrvatskoj su dosad u optiku ulagali privatni ulagači HT, Metronet i Amis te lokalne samouprave poput grada Zagreba u naselju Sopnici i grada Splita, koji je sa CARNetom izgradio gradsku optičku mrežu. Slične projekte planiraju Krk, Opatija i Rijeka. No, Lubura tvrdi da takve planove lokalnih zajednica treba ograničiti na nerazvijena i slabije razvijena područja. "Postoji opasnost da će najrazvijeniji gradovi i općine, kod kojih ionako postoji interes privatnih ulagača za gradnju njihove optičke mreže, iskoristiti priliku i za to povući sredstva iz EU fondova, a to nije dobro jer se tako ta ograničena sredstva neće koristiti za ulaganja u optiku na otocima, u ruralnim i slabije razvijenim područjima, gdje će to ionako morati raditi država jer nitko drugi neće htjeti", zaključuje Lubura.
Napokon smo Roko i ja danas odradili primopredaju BackUP-a Mikrotik Routera.
Obuka je trajala manje od 20 minuta gdje je Roko napravio inicijalni backup na većini routera (Pigik 1 nije radio u trenutku kad smo radili backupove).
Prijava
Today: 0
Yesterday: 0
Overall: 141
Latest: chah0O
Guests : 3
Members : 0
Bots : 3
Total: 6
Danas sam za probu napravio upgrade Mikrotika koji je kod mene na verziju 6rc7.
Danas smo Omron i ja (Sadistiko) prebacili napajanje el. energijom sa Aurorine bake na Žilte-a. Tako da od sad Žile snabdjeva Planu sa strujom. Cijeli proces je trajao malo više od sat vremena. Počeli smo oko 9:40, a završili oko 11:10.
Eldera smo bezveze digli da donese ključ od našeg "Fiće", ali srećom nismo ga ni morali otvarati.
U ovo vrijeme iduće godine tisuće ljudi će koristiti novu Wi-Fi vezu koja ima znatno veći doseg, a koju obično nazivaju 'super Wi-Fi'. 
Od danas imamo novu verziju OpenFire servera za jabber komunikaciju na lokalnoj mreži. Šteta što ljudi ne razumiju da na ovaj način mogu uštediti jer ne treba trošiti promet na internetu, a da ne govorimo o daleko većim brzinama nego preko inteneta.
